Europska konfederacija sindikata (ETUC) pokrenula je kampanju za radna mjesta bez smrtnih slučajeva, odnosno "nula smrtnih slučajeva" na radnom mjestu. Svojim proglasom/manifestom za radna mjesta bez smrtnih slučajeva ETUC poziva europske čelnike i zemlje članice EU-a na konkretne aktivnosti i ispunjenje obećanja u vezi sa spašavanjem života radnika.
Procjenjuje se da bi oko 30.000 radnika u EU moglo izgubiti živote na radnom mjestu u ovom desetljeću ako radna mjesta ne postanu sigurnijima.
ETUC također poziva na dodatne aktivnosti povezane sa sprječavanjem obolijevanja od raka koji je povezan s radnim mjestom budući da svake godine više od 100.000 radnika izgubi bitku s tom bolešću.
Prema podatcima Međunarodne organizacije rada u svijetu je zabilježeno pola milijuna manje inspekcijskih nadzora iz područja zaštite na radu u odnosu na početak zadnjeg desetljeća. Za Hrvatsku se navodi da su izvršena 17.734 inspekcijska nadzora u 2019. godini, što je za 9.722 nadzora manje (35 %) u odnosu na 2011. godinu kada je ukupno odrađeno 27.456 inspekcijskih nadzora.
Godine 2010. u Hrvatskoj je bilo 113 inspektora zaštite na radu, a 2021. godine njihov broj smanjio se na 91, što je 77 % izvršitelja od planiranog, odnosno sistematiziranog broja.
Prema podacima HZZO-a o mreži ugovornih subjekata medicine rada, u Hrvatskoj nedostaje više od 42 timova.
U 2020. godini u Hrvatskoj je zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti izgubljeno ukupno 736.828 dana, a zbog svih razloga bolovanja izgubljeno je više nego dvostruko radnih dana. Za naknade za bolovanja zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i mjere specifične zdravstvene zaštite isplaćeno je ukupno 266.335,307 kuna. Sve je više radnika koji osjećaju različite zdravstvene teškoće, koje možda i nisu dijagnosticirane na vrijeme, što upućuje na zaključak o potrebi osvješćivanja i šire primjene sistematskih i preventivnih zdravstvenih pregleda.
Kad je u pitanju Hrvatska, zabrinjavaju podaci o trendovima smrtnih slučajeva na radu u posljednje četiri godine. Takvi negativni pokazatelji zahtijevaju žurne odgovarajuće odgovore i djelovanje nadležnih čimbenika u području rada i zdravstva.
Nažalost, ovakvi pokazatelji nisu bili dovoljan motiv i poticaj da se prihvati razuman i opravdan prijedlog i u sklopu nacionalnog i akcijskog plana u Hrvatskoj te između ostalog pokrene nacionalna kampanja kojoj bi cilj bio zaustaviti smrt na radu zbog ozljeda ali i bolesti radnika, unapređujući uvjete rada i života radne populacije.
Zašto je kampanja važna? Jaka poruka i jasni ciljevi temelj su svake kampanje. Kampanja se može koristiti za informiranje, motiviranje, edukaciju i inspiraciju. U primjerima dobre prakse, na temelju praćenja i analize identificiraju se najčešće vrste ozljeda i bolesti objedinjeno i po djelatnostima, i na toj osnovi planiraju se nacionalne kampanje, u kojoj svatko preuzima obvezu imati svoju ulogu kako bismo zajedno osigurali da radnici ostanu sigurni i zdravi. Svaka kampanja zahtijeva predanost i vodstvo, ali njome se ostvaruju pozitivan učinak i višestruke koristi za radnike, poslodavce i društvenu zajednicu.
U povodu prisjećanja na preminule radnike i pokretanja kampanje „Bez smrtnih slučajeva do 2030.“, Europska konfederacija sindikata u svojem proglasu između ostalog upozorava, poziva i ističe:
„Ljudi idu na posao kako bi zaradili za život - za sebe, svoje obitelji i svoje voljene.
Svaki dan diljem Europske unije 12 radnika/ica ne vrati se kući s posla jer su umrli na poslu. Umjesto da od njega žive, posao ih ubija, a njihove obitelji pate emotivno, financijski i na mnoge druge načine.
Potičemo Europsku uniju, vlade država članica i poslodavce da stanu na kraj smrtnim slučajevima na poslu. Tražimo radna mjesta bez smrtnih slučajeva.
Oko 100.000 radnika/ica umre svake godine zbog raka uzrokovanog na poslu izloženošću opasnim tvarima. Dugi radni sati i psihološki pritisak na poslu uzrokuju srčane bolesti, moždani udar, depresiju i samoubojstvo. Opterećujući poslovi, ponavljajući pokreti i podizanje teških predmeta uzrokuju bolove u leđima i druge poremećaje mišićno-koštanog sustava te posljedično uzrokuju depresiju i nesposobnost obavljanja posla.
Novi izazovi za zdravlje i sigurnost pojavljuju se zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i temperatura te klimatskih promjena; novih oblika rada izvan tradicionalnih radnih mjesta kao što je ubrzano rastući rad od kuće i platformski rad. COVID je pokazao kako je radno mjesto glavni izvor zaraze i doveo je do smrti puno tisuća radnika/ica te dokazao da na poslu i drugdje moramo biti bolje pripremljeni za buduće pandemije.
Trenutno važeća strategija EU-a za zdravlje i sigurnost na radu navodi: „Potrebno je uložiti sve napore kako bi se što više smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s radom, u skladu s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u“. Ovo je dobro, ali obećane aktivnosti u Strategiji neće postići radna mjesta bez smrtnih slučajeva.
Pozivamo Europsku uniju, države članice i poslodavce da se iskreno posvete i poduzmu potrebne aktivnosti kako na radnim mjestima ne bi bilo smrtnih slučajeva. Europa treba više akcije, a manje priče.To znači usklađeni zajednički napor za:
- Prevenciju nesreća na radu i profesionalnih bolesti, zaustavljanje izloženosti opasnim tvarima uključujući one koje uzrokuju rak te spremnost za pandemiju,
- Uzimanje fizičkog i mentalnog zdravlja kao početne točke kod organiziranja rada i oblikovanja radnog mjesta.
Navedeno će zahtijevati aktivnosti na EU, nacionalnoj i sektorskoj razini te razini poslodavaca, uz zakonodavne i druge inicijative koje uključuju sindikate i poslodavce; uključujući povećanu edukaciju, osposobljavanje, nadzor prevencije, zaštitu, izvještavanje, inspekciju, provedbu i kazne.
Očekujemo i zahtijevamo ispunjenje navedenih aktivnosti do 2024. godine, kao nadogradnju na zakonodavne aktivnosti koje će poduzeti Europska komisija u trenutnom mandatu.
Aktivno upravljanje sigurnošću počinje na vrhu. Uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu. Slijedom toga, vrijeme je da hrvatska vlada djelatno podrži kampanju ETUC-a i osnaži zaštitu na radu, kao područje od posebnog društvenog interesa; primjerenog i funkcionalnog po uzoru na druge zemlje institucionalnog okvira sigurnosti i zdravlja na radu; uvede edukativne sadržaje u kurikulume od osnovnog do visokog obrazovanja, primijeni za poslodavce poticajne mjere s ciljem stimuliranja i nagrađivanja preventivnih mjera te osigura jačanje kadrovskih i materijalnih kapaciteta inspekcije zaštite na radu.
Poslodavci trebaju prihvatiti da je ulaganje u zaštitu na radu investicija u ono najvrijednije: ljudski kapital, prihvaćajući u kolektivnim ugovorima reguliranje određenih pitanja zaštite na radu na višoj razini od zakonom određenog minimuma, kao i pružanje uvjeta za kontinuirano stručno usavršavanje, a time i učinkovito djelovanje stručnjaka za zaštitu na radu.
Radnici izborom povjerenika za zaštitu na radu i podrškom njihovom radu trebaju iskoristiti mogućnost legitimnog predstavljanja i zastupanja svojih prava i interesa u zauzimanju za sigurno i zdravo radno mjesto.
Sindikati uz borbu za pravednu cijenu rada u fokus svojeg i djelovanja putem radničkih vijeća, imaju priliku naglašenije staviti i pitanja uvjeta rada, odnosno zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.
Sinergijskim djelovanjem i naporima svih ključnih aktera moguće je ostvariti cilj ove značajne kampanje „nula smrtnih slučajeva“ na radnom mjestu te pridonijeti očuvanju fizičkog, mentalnog zdravlja i radne sposobnosti radnika, što su vitalni interesi sadašnjosti i budućnosti ove zemlje.
Vitomir Begović